Otrov se može unijeti u organizam putem probave, dišnim putem te preko kože. Zbrinjavanje akutno otrovanih osoba treba započeti čim se posumnja na otrovanje.Vrijeme je presudno!
Simptomi otrovanja su različiti , ovise o samom otrovu, količini, putu primjene i dr.
Prva pomoć:
1. Provjeriti stanje svijesti i disanje. U slučaju da je osoba bez svijesti i ne diše započnite masažu srca i umjetno disanja. Pazite na svoju sigurnost!! Ako je osoba bez svijesti i diše, postavite ju u bočni položaj.
2. Identifikacija otrova : probajte saznati kojem otrovu je osoba bila izložena i o kojoj količini otrova se radi
3. Uklonite otrov !
Ako je osoba progutala otrov-pozovite hitnu medicinsku službu ,ako je potrebno raditi KPR umjetno disanje radite preko maske da zaštitite sebe od otrova
Ako je osoba udahnula otrov-pozovite hitnu medicisnku službu i pomozite osobi da dođe na svjež zrak
Ako je otrov uprskan u oko- ispirite oko 10 tak minuta
Ako je otrov unešen preko kože-skinite unesrećenom odjeću, ispirite vodom 20 tak minuta, započnite KPR ako je potrebno
PRVA POMOĆ PRI OTROVANJU PESTICIDIMA
Pesticidi su sredstva koja se koriste u suzbijanju raznih vrsta štetočina biljnog i životinjskog podrijetla.
Najčešći simptomi otrovanja su : glavobolja, mučnina,povraćanje, osjećaj dekoncentracije, preznojavanje, drhtanje, vrtoglavica, otežano disanje, bolovi u stomaku, pojačano slinjenje
Prva pomoć : izazivanje povraćanja, dekontaminacija kože, održavanje dišnog puta prohodnim…
PRVA POMOĆ PRI OTROVANJU METILNIM ALKOHOLOM
Metanol je tekućina bez boje i mirisa.Služi kao organsko otapalo te ima široku primjenu u kućanstvu.
Najčešći simptomi otrovanja su: glavobolja, vrtoglavica , slabost, malaksalost, mučnina , povraćanja, mutan vid, vidne halucinacije, poremećaj disanja, koma.
Prva pomoć: Ako je osoba pri svijesti dati joj oko 1 dcl žestokog pića ,te svaki sat vremena još po ¼ dcl do dolaska u bolnicu.Ako je osoba bez svijesti, ne diše I nema puls-započeti oživljavanje. Ako je bez svijesti, diše I ima puls,postaviti ju u bočni položaj i hitno transportirati u bolnicu ili pozvati Hitnu pomoć!
PRVA POMOĆ PRI OTROVANJU KISELINAMA I LUŽINAMA
Kiseline I lužine su kemijski spojevi koji se mogu naći u većini kućanstava. Najčešće se koriste za čišćenje sanitarija.
Najčešći simptomi otrovanja su: bol I pečenje u ustima I ždrijelu, teške ozljede s nekrozom usta , ždrijela, želuca… oticanje grkljana, gušenje, poremećaj disanja ,šok, koma.
Prva pomoć: održavanje dišnih puteva prohodnima.Ako je osoba bez svijesti, ne diše niti ima puls, započeti oživljavanje. Ispirati kožu I usnu šupljinu. Uzimati vodu na usta u velikim količinama. NE izazivati povraćanje niti davati medicinski ugljen na usta.Pozvati pomoć!
PRVA POMOĆ PRI OTROVANJU GLJVAMA
Kod otrovanja gljivama bitan je inkubacijski period, ili vrijeme koje prođe od konzumacije gljiva do pojave prvih simptoma. Inkubacijski period može biti kratak gdje se simptomi otrovanja pojavljuju u radoblju od nekoliko minuta do tri sata, te pokazuju dobar prognostički znak. Nasuprot tome, inkubacijski period može biti dug, gdje se znakovi otrovanja očituju 6 sati do nekoliko dana nakon konzumacije otrovnih gljiva. Prognoza je negativna, te krajnji oshod otrovanja je obično smrt.
Najčešći simptomi otrovanja gljivama jesu: mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku , vrtoglavica, opijenost, ošamućenost, crvenilo lica, preterano znojenje, preterano lučenje pljuvačke , suzne oči, slabost srca, poremećaj cirkulacije ,kolaps …
Prva pomoć: utvrditi o kojim je gljivama riječ, te kolika je bila njihova količina I vrijeme kada su konzumirane. Ako je pacijent pri svijesti izazvati povraćanje ta nakon toga , ako je riječ o kratkom inkubacijskom period , dati medicinski ugljen. Osobu transportirati u bolnicu ili pozvati pomoć. Kod osoba koje su bez svijesti, ne disu niti imaju puls, započeti oživljavanje.
UPOZORENJE:Sadržaj stranica namijenjen je za edukaciju i samo u informativne svrhe. Sadržane informacije se ne smiju koristiti kao zamjena za savjet licenciranog liječnika ili drugih medicinskih stručnjaka. Ako smatrate da ste bolesni, javite se svom liječniku ili nazovite hitnu medicinsku pomoć.
Priredila: Anja Kiš Klouda ,dr.med
LITERATURA:
HITNA STANJA pravodobno i pravilnio , ALFA , Zagreb 2011.
SMJERNICE ZA RAD IZVANBOLNIČKE HITNE MEDICINSKE SLUŽBE , Ingrid Bošan-Kilibarda, Radmila Majhen-Ujević i suradnici , Zagreb 2012.