Šok je teško i za život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi. Šok se dijeli na :
hipovolemični šok (pad ukupne količine tekućine u cirkulaciji) koji se javlja kod jakih krvarenja, obilnih povraćanja i proljeva, opeklina
srčani šok
mješoviti šok : sepsa, toksični, anafilaktični, neurogeni
Najčešći simptomi šoka su :
Poremećaj mentalnog stanja ( u početku šoka osoba je uznemirena , no kako stanje šoka napreduje osoba se smiruje i postaje nezainteresirana, ne traži pomoć), hladna , blijeda i vlažna koža, žeđ, ubrzan rad srca, pad tlaka , slabo pipljiv puls na periferiji, ubrzano disanje, sivoplava koža kad je šok u kasnoj fazi, smanjeno mokrenje , mučnina i povraćanje.
Prva pomoć:
Ako posumnjate da je osoba u šoku pokušajte otkloniti uzroke koji su do šoka doveli npr. jako krvarenje. Dok je osoba pri svijesti postavite ju u vodoravan položaj s uzdignutim nogama (noge neka budu iznad razine srca). Utoplite unesrećenog. Pozovite hitnu medicinsku službu na 194/112 i slijedite upute dispečera.
UPOZORENJE:
Sadržaj stranica namijenjen je za edukaciju i samo u informativne svrhe. Sadržane informacije se ne smiju koristiti kao zamjena za savjet licenciranog liječnika ili drugih medicinskih stručnjaka. Ako smatrate da ste bolesni, javite se svom liječniku ili nazovite hitnu medicinsku pomoć.
Priredila: Anja Kiš Klouda ,dr.med
LITERATURA:
HITNA STANJA pravodobno i pravilnio , ALFA , Zagreb 2011.
SMJERNICE ZA RAD IZVANBOLNIČKE HITNE MEDICINSKE SLUŽBE , Ingrid Bošan-Kilibarda, Radmila Majhen-Ujević i suradnici , Zagreb 2012.